Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.
Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!
Više o platformi obnovi.zg.
Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |
VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:
1925 - -
DATACIJA PREDMETA PRILOGA:
1217 - 1925
VRSTA PRILOGA:
Bibliografska jedinica (knjiga, zbornik, časopis, magistarski rad, disertacija,...)
Poveznica/e na postojeće baze podataka i/ili konkretne jedinice
Ostalo
KLJUČNE RIJEČI:
zagrebačke građevine
17. stoljeće
Zagreb bulildings
17th century
TEMA:
Graditeljska baština
NAMJENA:
PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: da
Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: ne
Zagrebačke građevine 17. stoljeća
POVEZNICE:
Članak - Hrčak: https://hrcak.srce.hr/59725
Članak u .pdf formatu: https://hrcak.srce.hr/file/90002
KOMENTAR / NAPOMENA:
Publikacija: Narodna starina, vol. 4, br. 10, str. 27-45. 18 ilustracija.
Sažetak iz Hrčka: U članku (sa 18 slika) se prikazuju zagrebačke građevine 17.stoljeća koje, uglavnom, odlikuju iste osobine: jednostavnost u rasporedu i pomanjkanje svakog suvišnog ornamenta.
Početak teksta: Gotovo je tisuću ljeta prošlo otkako se je Zagreb pojavio u istoriji, ali po svojim građevinama spada on u red veoma mladih gradova. Iz prošlih je dana veoma malo sačuvao, daleko manje no što su sačuvali drugi kud i kamo neznatniji gradovi; gradovi, koji su daleko više stradali i od ratova i od požara i od potresa. Ne ću da uprem pogled na Pariz, najmoderniji od gradova kontinenta, koji je sebi spasio čitav niz dapače privatnih građevina iz gotičkoga doba, zdanja, što ih se još i danas upotrebljava. Ja ću samo zbog isporedbe podsjetiti na brojne njemačke, češke i magjarske gradove i gradiće, koji imaju cijele ulice, u kojima se već tri i četiri stoljeća stanuje, a kuće ni izdaleka nijesu trošne. Čini se, da je kod nas već nekako djelovala blizina Orijenta. Orijentalac rado stvara, a vrlo nerado uzdržava, a pogotovo slabo mari za privatne građevine: dok ide ide, kad ne ide, nek propadne, pa stvaraj novo. Tu se u neku ruku pokazuje još donekle ostatak orijetnalnoga nomadstva. Tako je nekako i u nas: mi nemamo ni jednoga jedinoga ostatka gotičke kakove profane građevine u Zagrebu, osim možda onih stupova, što ih se našlo kod rušenja stare županijske zgrade a sad su smješteni pod Kamenitim Vratima. Već sam jednom prilikom spomenuo, kako je čudnovato, da mi nismo tradicijom zapamtili ni ono mjesto, gdje su stajali kraljevski dvori. U nas je pokušavano prema pisanim spomenicima odrediti mjesto, gdje je stajao taj palatium regis, no tamo ga jamačno nije nikad bilo. A evo, u najnovije doba, jedan primjer zapuštanja: Na Dolcu je stajala kurija protonotara Plemića, tipična plemićska građevina XVII. stoljeća. (…)
AUTOR/I:
Gjuro Szabo
IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:
Josip Matasović, Zagreb
KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:
Karolina Vranješ, email: karolina@idi.hr