Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.
Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!
Više o platformi obnovi.zg.
Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |
VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:
2019 - -
DATACIJA PREDMETA PRILOGA:
- - -
VRSTA PRILOGA:
Znanstveni članak
KLJUČNE RIJEČI:
urbanizam
Zagreb
regulatorna osnova
Milan Lenuci
modernizacija
19. stoljeće
TEMA:
Urbana rekonstrukcija i obnova
Graditeljska baština
NAMJENA:
Javni prostor
Komunalna infrastruktura
Kultura
Stanovanje
Ostalo
PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: nije primjenjivo
Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: nije primjenjivo
Urbanističke osnove Zagreba u razdoblju modernizacije
POVEZNICE:
Članak Hrčak: https://hrcak.srce.hr/239554
KOMENTAR / NAPOMENA:
Sažetak
Detaljno se predstavljaju dvije generalne regulatorne osnove nastale u doba modernizacije, 1865. i 1887. godine. Prvom je prostorno
i sadržajno definiran Donji grad, koji će postati nositeljem urbanističko-arhitektonskog i kulturnog identiteta Zagreba te do danas ostati njegovim središtem. Drugom se osnovom predviđalo znatno
proširenje grada sa zapada, napose s istoka, a novost je uvođenje
zoninga. Tako prvi razdjel (zona) obuhvaća Donji grad s ekstenzijama i nositelj je centraliteta, drugi je namijenjen industrijskoj zoni, a treći rezidencijalnom predjelu s obilježjima vrtnoga grada. Na kraju se iznosi radikalno rješenje krucijalnog problema, tzv. željezničkog čvora kao hipoteke i nasljeđa obiju osnova. Predložio ga je Milan Lenuci 1907., nadomak moderne. Tim bi rješenjem bio omogućen homogen i harmoničan razvoj Zagreba kao metropole – da je bilo prihvaćeno.
AUTOR/I:
Snješka Knežević
IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44
KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:
Ana Barić, email: anabaric22@gmail.com