Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.
Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!
Više o platformi obnovi.zg.
Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |
VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:
1922 - -
DATACIJA PREDMETA PRILOGA:
1100 - 1900
VRSTA PRILOGA:
Bibliografska jedinica (knjiga, zbornik, časopis, magistarski rad, disertacija,...)
Poveznica/e na postojeće baze podataka i/ili konkretne jedinice
Ostalo
KLJUČNE RIJEČI:
Zagreb
povijest
history
TEMA:
NAMJENA:
PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: ne
Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: nije primjenjivo
Stari i starinarski Zagreb
POVEZNICE:
Članak - Hrčak: https://hrcak.srce.hr/70354
Članak u .pdf formatu: https://hrcak.srce.hr/file/104765
KOMENTAR / NAPOMENA:
Publikacija: Narodna starina, vol. 1, br. 1, str. 1-16. 6 ilustracija.
Sažetak u Hrčku: Prikaz (sa 6 slika) starog i antiknog grada Zagreba.
Početak teksta: Ovaj nekada dvojni grad postao je žarištem svih Hrvata pod vrlo osebnim auspicijama. Dok se na jugu, tik na međašu »vražjega« t. j. neprijateljskoga romanskoga svijeta formirala i cvala hrvatska država, ovdje, na tlima panonskih Andautonijevaca, na toj točki pokraj rimskih ruševina, nije bilo na hrvatskomu limesu centrumaškog historijskog života. Tek će tuđinac i potonji osamstoljetni hegemon i saveznik (1102.-1918.) prodrijeti u regnum Chroatorum i fiksirati strategijsku točku. Ugrin je bio (László), koji je u zemlji slovinskoj podigao arsenal onoga jakoga sredovječnog politikuma, onako košto to mogaše tada biti samo jedna katolička biskupija, pa je to godišta 1093. sproveo »apostolskoga kralja« herceg, u doba iza osuđenoga vazalstva Zvonimirova «dobroga kralja »v petih crikvah v Kosovi«. Hrvatskomu, tako reći, antikrižarskomu pacifizmu i slovjenskomu jošte živom dualizmu s neprekidnim protestom glagoljaštva, stvoriše »pacta conventa« samo u neke obrat, dvije eliptičke banovine na različnim položajima i s tim ujedno dva zbirališta (vidljiva još poslije 1526.), ali je žarište biskupa zagrebačkoga poslije tatarske provale vezivalo smjer južno sjeverni i zapadno istočni, kojim se hrvatska historija počela razvijati. Nasuprot gradu i crkvi biskupovoj, dizao se utvrđeni župski »gradec« (grič) sijelo županovo i utočište plemena, a zbog bliske katedrale i obitavalište doseljenih domaćih i tuđih rukotvoračkih meštrova i trgovaca. Njima je mongolska katastrofa i legendarno, uspjelo gostoprimstvo kralja Bele III. (IV.) donijelo slobodu izvan biskupove, banske i županske jurisdikcije, povlastice samoupravne i ustav gradski, kako ga propisa statut, »zlatna bula« istoga kralja 16. studenoga 1242. (...)
AUTOR/I:
Josip Matasović
IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:
Josip Matasović, Zagreb
KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:
Karolina Vranješ, email: karolina@idi.hr