Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.


Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!

Više o platformi obnovi.zg.

Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |

VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:

1923 - -

DATACIJA PREDMETA PRILOGA:

1093 - 1891

VRSTA PRILOGA:

Bibliografska jedinica (knjiga, zbornik, časopis, magistarski rad, disertacija,...)
Poveznica/e na postojeće baze podataka i/ili konkretne jedinice
Ostalo

KLJUČNE RIJEČI:

Vlaška ulica
Zagreb
povijest
history
Vicus Latinorum

TEMA:


NAMJENA:


PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: ne

Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: ne

Zagrebačka Vlaškoulička općina

POVEZNICE:

Članak - Hrčak: https://hrcak.srce.hr/59461

Članak u .pdf formatu: https://hrcak.srce.hr/file/89637

KOMENTAR / NAPOMENA:

Publikacija: Narodna starina, vol. 2, br. 5, str.101-119 . 7 ilustracija.

Početak teksta: Sve do polovice prošloga stoljeća Zagreb nije bio jedinstven kao danas. Tako je i Vlaška ulica bila posebna općina - Vicus Latinorum. Kada je Zagreb počeo bivati i kojega su mu naroda bili prvi stanovnici, toga nam nije povijest zabilježila. Nekritički naši pisci starijega doba htjeli su svakakovim nagađanjima da Zagrebu dobave aureolu što davnije starine. - Htjeli su jedni, da je Zagreb Ptolomejeva Saroga, Sisopa, drugi Kvadrata Antonijeva Itinerara. Stari naš leksikograf Belostenec veli o Zagrebu, da je Zagreb bio nekoć Sisopa, koji je: »plemeniti i sztolni varas vu Horvatczkom orszagu«. Mikloušić, stari kajkavski pisac, govori da je sv. Marko propovijedao u Zagrebu. Josip Bedeković Pavlin, mislio je, da su Zagreb osnovale neke grčke obitelji u V. stoljeću pr. I., i to 16. godine peloponeskog rata (415. pr. I.). Drugi su opet mislili, da je Zagreb nekadašnja Sarabia ili Saria postojao u IX. stoljeću. Sve su to ničim nedokazana naklapanja, zabačena kritičkom poviješću. Jedno se ipak može utvrditi, da je Zagreb postojao davno prije, nego što mu siže pisana povijest. Već otprije tvrdili su mnogi, da je Zagreb postojao u rimsko doba. Sudili su to pako po mnogim podzemnim cijevima, što su se u Zagrebu našle, kojima je voda tekla, a naša povijest ne zna, kada su građene, niti da bi ih gradili Hrvati. Našlo se je rimskih novaca već više puta, tako u Opatovini, kad se kopalo temelje za pučku kuhinju, zatim u Opatičkoj ulici, na prebendarskoj livadi, kod potoka Medveščaka, (kasnijem Sajmištu), u Tuškancu i napokon u Novoj vesi u vrtu Martina Šege, a i godine 1868. na zagrebačko-žakanjskoj željezničkoj pruzi u ravnoj crti napramu ulazu u Maksimir. Bili su to novci cara Konstantina Velikoga (g. 324.-337.), njegova slina Konstancija I. (g. 337.-361.) i Valentinijana III. (g. 425.-455.). Na temelju toga ustvrdio je Tkalčić g. 1889. da je već u IV. stoljeću, ako i u neznatnom broju bilo stanovnika, na današnjem zagrebačkom tlu. (...)

AUTOR/I:

Velimir Deželić

IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:

Josip Matasović, Zagreb

KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:

Karolina Vranješ, email: karolina@idi.hr