Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.
Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!
Više o platformi obnovi.zg.
Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |
VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:
2016 - -
DATACIJA PREDMETA PRILOGA:
1930 - 1939
VRSTA PRILOGA:
Znanstveni članak
KLJUČNE RIJEČI:
Maksimir
škole
bolnice
Zemljak, Ivan
Rebro
Radna grupa Zagreb
TEMA:
Graditeljska baština
NAMJENA:
Odgoj i obrazovanje
PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: nije primjenjivo
Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: nije primjenjivo
Škole i bolnice za Zagreb 20. stoljeća
POVEZNICE:
Link: https://www.ipu.hr/article/hr/923/skole-i-bolnice-za-zagreb-20-stoljeca
KOMENTAR / NAPOMENA:
Pučke škole, dječja skloništa i bolnice gradske četvrti Maksimir – na Lašćini, Jordanovcu i Rebru – kompendij su arhitekture obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova 1930-ih godina i ogledan primjer mogućnosti i dostignuća vremena u kojem je modernizacija prioritet i prijeka potreba. Uz četvrti Medveščak i Pešćenica, Maksimir je poprište intenzivne planske izgradnje Zagreba od 1918. do 1941. godine – jednog od najdinamičnijih, ali i najdramatičnijih razdoblja u povijesti grada, koji tada postaje privredno središte Kraljevine Jugoslavije i poprima obrise metropole.
AUTOR/I:
Tamara Bjažić Klarin
Mia Roth Čerina
Institut za povijest umjetnosti
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:
Maksimir: povijest i kvartovski simboli, Kristian Strukić, Milena Bušić (ur.) Muzej grada Zagreba, Zagreb
KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:
Mia Roth-Cerina