Otvorena stručna platforma za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima.


Kako bismo u kriznoj situaciji što prije došli do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka, potrebno je u sakupljanje i razmjenu relevantne raznorodne dokumentacije uključiti što širi krug stručne i zainteresirane javnosti te međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima, jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu.
Prijavite se ili registrirajte kako biste sudjelovali u kreiranju platforme obnovi.zg, ovdje preuzmite upute, a kontaktirajte nas na obnovi-zg@uha.hr!

Više o platformi obnovi.zg.

Platformu podržavaju:
| Udruženje hrvatskih arhitekata | Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Društvo arhitekata Zagreba | Hrvatska komora arhitekata | Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske | Udruženje hrvatskih urbanista |
| Institut za povijest umjetnosti | Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata | Hrvatsko restauratorsko društvo | IIC – Hrvatska grupa | Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| Institut za društvena istraživanja u Zagrebu | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | Hrvatski centar za potresno inženjerstvo |

VREMENSKO RAZDOBLJE NASTANKA PRILOGA / GODINA IZDANJA / GODINA OBJAVE:

2011 - -

DATACIJA PREDMETA PRILOGA:

2009 - 2010

VRSTA PRILOGA:

Bibliografska jedinica (knjiga, zbornik, časopis, magistarski rad, disertacija,...)
Znanstveni članak
Poveznica/e na postojeće baze podataka i/ili konkretne jedinice

KLJUČNE RIJEČI:

konzumerizam
trgovački centri
urbana obnova
ne-mjesto
javni prostor
pseudo-javni prostor
consumerism
shopping centres
urban renewal
non-place
public space
semi-public space

TEMA:

Urbana rekonstrukcija i obnova
Antropološka ili sociološka analiza

NAMJENA:

Javni prostor

PREDMET PRILOGA JE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO: ne

Nacrti su dostupni i u .dwg ili nekom drugom vektorskom formatu za CAD ili BIM programe: nije primjenjivo

Utjecaj trgovačkih centara (kao ne-mjesta) u gradu Zagrebu na nestajanje javnog prostora

POVEZNICE:

Poglavlje - Repozitorij IDIZ-a: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/id/eprint/188

KOMENTAR / NAPOMENA:

Publikacija: Mjesto, nemjesto: interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture (ur. Jasna Čapo, Valentina Gulin Zrnić), str. 317-331.

Sažetak: Supermodernost (supermodernity) (Augé 1995) kao stanje obilježeno viškom (vremena, prostora, ega) značajno je promijenilo pojam mjesta (place) kakav je postojao u modernosti. Novi koncepti mjesta u supermodernosti su prostori koji ne mogu biti definirani kao povijesni, te nisu okupirani identitetom ili urbanim odnosima. Oni se nazivaju ne-mjesta (nonplaces) i to su autoceste, aerodromi, trgovački centri, hoteli i kolodvori. Funkcioniraju kao privremeni prostori za prolaz, komunikaciju i korištenje, tranzitna su i namjenska. Moguća su upravo zbog tehnoloških otkrića koja su potaknula ekspanziju industrije, tako da je ne-mjesto u tom smislu produkt naprednog kapitalizma. Trgovački centri (supermarkets) su jedan od primjera ne-mjesta, a u Hrvatskoj dolazi do njihovog ubrzanog razvoja. Prema nekim izvorima ukupan će broj takvih prodajnih modela u Hrvatskoj ubrzo prijeći brojku od pet stotina. Grad Zagreb je već prepun trgovačkih centara koji imaju razne negativne posljedice na prostor. Tvrdi se da iza plana njihove izgradnje u nekim slučajevima ne stoji javna potreba već interes kapitala s podrškom politike. Javlja se i pretjerano zagušavanje središta grada. Uz Centar Kaptol, dva kompleksa Imoportanne te Branimir Centar, planiran je i trgovački centar na Cvjetnom trgu koji će biti peti takav centar u samom središtu Zagreba. Upozorava se i na nevjerojatan tempo gradnje u posljednjih nekoliko godina koji je u nekim slučajevima omogućio realizaciju loših projekata, dok je kvaliteta ostala po strani. Zatim, trgovački su centri kao privatni i kontrolirani prostori nedostupni na slobodno korištenje svima. U tom smislu ne odgovaraju na potrebu za javnim prostorom (public space) kojeg je danas u Zagrebu sve manje. Na kraju, oni vode ukidanju ostalih prodajnih ponuda u centru grada. (...)

Projekt: Akteri društvenih promjena u prostoru (MZOS, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu).

AUTOR/I:

Jelena Zlatar
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

IZVOR PRILOGA / IZDAVAČ:

Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

KONTAKT OSOBA /PRIJAVITELJ:

Karolina Vranješ, email: karolina@idi.hr